Pčelinji vosak | PLANTAGEA (2024)

Apis mellifera

INCI: CERA ALBA

Prednosti: niska temperatura taljenja, fina amorfna struktura balzama

Mane: manja filmogenost od karnaube i kandelile, pomalo ljepljiva tekstura

Moja omiljena aplikacija: čak i ako se koriste drugi voskovi, volim koristiti pčelinji vosak kao jednu od komponenti. Ne samo za početničke balzame već je redovno u uporabi za brojne formulacije kao jedini vosak, prije svega zbog jednostavnosti pripreme formulacije.

Već smo spomenuli pčelinji vosak kao najstariji od svih u upotrebi. Osim za zaštitu mladih, pčele ga koriste i za čuvanje meda i polena. Netom stvoren iz žlijezda, vosak je skoro proziran, a u njega pčele polako ugrađuju propolis i polen, stoga i dobiva karakterističnu mutnu žutu boju i ugodan miris meda. Malo lude statistike: na 10-30 kg meda dobiva se kilogram voska; toliko je energetski zahtjevna sinteza voska u pčeli da se utroši i do osam puta veća količina meda od količine nastalog voska. Za kilogram meda potrebno je oko 200 000 letova u kojem prijeđu 250 000 kilometara i slete na 15 milijuna cvjetova (to ovisi i o biljnoj vrsti). Pomnožite sada to s deset do trideset da biste dobili ovu statistiku za kilogram voska. Ajme što ljudi imaju vremena računati. Možda vas nauči cijeniti ovaj divan proizvod kojeg olako smatramo uobičajenim.

Nisu svi voskovi isti. Najkvalitetniji vosak dobiva se od poklopaca kojim pčele zatvaraju med u saće i koje se skidaju tijekom sakupljanja meda. On se naziva na engleskom capping wax i obično se on sakuplja za organski vosak. Pčelinji voska može biti :

• sirov, koji se dobiva taljenjem sakupljenog voska i grubom filtracijom. Takav vosak je obično žuto smeđe boje katkad s mali vidljivim zrnastim nečistoćama, a taljenjem se znaju vidjeti netopive nečistoće poput propolisa. Ima intenzivan miris meda i propolisa. Ovakav vosak se industrijski ne koristi jer bi izgled proizvoda jako varirao, ali ne trebam naglašavati da je vrlo popularan u narodnoj medicini i kućnoj kozmetici jer sadrži i veće količine ljekovitih tvari. Najfiniji takav vosak dobio sam na poklon u jednom zabačenom samostanu u planinama Transilvanije. Radilo se o svijećama pravljenim za mise u crkvi, od voska iz košnica u netaknutoj prirodi a same svijeće bile su ručno rađene. Imale si toliko ugodan miris po medu, da mi nije palo na pamet uništiti to blago paljenjem – završile su u mojim od prvih kozmetičkih igrarija, a nisam odolio niti pojesti komadić tog voska. U prosjeku slabije ugušćuje od čišćih voskova i obično ga se dodaje oko 12%.
• žuti vosak (cera flava) dobiva se iz sirovog voska uklanjanjem nečistoća. Žute je boja, diskretnijeg ali jasno izraženog mirisa meda ili propolisa. Kako je definiran i kao farmaceutska sirovina daleko je ujednačenije kvalitete i industrija ga koristi.
• bijeli vosak (cera alba) dodatno je pročišćeni oblik žutog voska u kojem se adsorbensima uklanjaju boje i miris. Bijele je boje, gotovo bez mirisa a visok stupanj pročićenosti smanjuje rizik od potencijalnih alergijskih reakcija. Zbog toga se najčešće i koristi. Prosječni udio u balzamima i bijelog i žutog voska je 10%.

U kemijskom sastavu ističu mu se klasični voskovi. To su esteri (spojevi) palmitoleinske, palmitinske, hidroksipalmitisnke i oleinske kiseline kiseline s jedne strane, te vrlo dugolančanih alkohola, s 24 – 34 ugljikova atoma. Najčešći spoj je triakontanil-palmitat, ester alkohola od 30 ugljikovih atoma i palmitinske kiseline. Tih estera bude oko 70%. Pčelinji vosak sadrži i oko 13-18% ugljikovodika dužine lanca C25 – C35, obično neparnog broja atoma. Najčešći ugljikovodik je C27. C24 do C32 slobodne masne kiseline su prisutne u udjelu 10-15%. Sadrži oko 1% C34 – C36 slobodnih dugolančanih alkohola i 0,5 – 1% miristolaktona.

Prema Europskoj farmakopeji, zahtjevi za kvalitetom za žuti vosak su :

• izgled: žuta do svijetlo smeđa krutina mat i nekristalinične frakture, u rukama postaje mekana i tjestasta. Diskretnog mirisa na med, bez okusa i ne lijepi se za zube.
• topivost: djelomično topiv u vrućem 90% etanolu, potpuno topiv u biljnim i eteričnim uljima.
• relativna gustoća: oko 0,960
• točka kapanja: 61 – 66 °C
• kiselinski broj: 17,0 – 22,0
• esterni broj: 70 – 80
• saponifikacijski broj: 87 – 102
• gliceroli i polioli najviše 0,5%

Zahtjev za kvalitetom bijelog voska :

• izgled: bijela krutina mat i nekristalinične frakture, u rukama postaje mekana i tjestasta. Gotovo bez mirisa ili tek vrlo slabog mirisa meda, bez okusa i ne lijepi se za zube.
• topivost: djelomično topiv u vrućem 90% etanolu, potpuno topiv u biljnim i eteričnim uljima.
• relativna gustoća: oko 0,960
• točka kapanja: 61 – 66 °C
• kiselinski broj: 17,0 – 24,0
• esterni broj: 70 – 80
• saponifikacijski broj: 87 – 104
• gliceroli i polioli najviše 0,5%

Ima puno razloga zašto je pčelinji vosak toliko popularan. Prvo, vrlo je lagano topiv i na nižim temperaturama (usporedite se karnaubom i kandelilom) i zbog toga je izrada balzama vrlo brza i jednostavna. Kada radite balzame s karnaubom dođe vam da sebe i balzam bacite kroz prozor čekajući da se otopi. S pčelinjim voskom takve probleme nećete susretati. Drugo, pčelinji vosak je amorfan odnosno nekristaliničan. Zbog toga ima lijepu teksturu na koži i odlično prihvaća vrlo raznolika biljna ulja u svojim formulacijama. Balzami pčelinjeg voska imaju manje filmogenu i više masnu teksturu od istih spravljenih od kandelile ili karnaube. Kao i svi voskovi, štiti kožu od isušivanja, a prve kreme (pseudoemulzije) spravljale su se s pčelinjim voskom još u doba stare Grčke. Ima široku primjenu: balzami za usnice, kožu i tijelo, stabilizator emulzija (koemulgator), sapuni, izrada svijeća i sredstva za poliranje namještaja.

Korisne reference

• Commercial Waxes – Natural and Synthetic, H. Bennet, Bennett Press (March 15, 2007)
• The proteins of beeswax S., Kurstjens; E., McClain; H., Hepburn Naturwissenschaften , Volume 77 (1) – Jan 1, 1990
• Identification of adulterants added to beeswax: Estimation of detectable minimum percentages Jiménez, Juan J.; Bernal, José L.; del Nozal, Maria J.; Martín, Maria T.; Toribio, Laura European Journal of Lipid Science and Technology , Volume 111 (9) – Sep 1, 2009
• Physico‐chemical parameters for the characterization of pure beeswax and detection of adulterations Bernal, José Luis; Jiménez, Juan José; del Nozal, María Jesús; Toribio, Laura;Martín, María Teresa European Journal of Lipid Science and Technology , Volume 107 (3) – Mar 1, 2005